Vujić Divčibare

Upoznajte Divčibare i pronađite smeštaj. Na našem sajtu možete saznati zanimljivosti u vezi Divčibara a takođe ako tražite pojmove Divčibare smeštaj ili Divčibare apartmani, ponudu možete videti na ta 2 sajta.

7 stvari koje treba da znate o Divčibarama

Želite da posetite Divčibare ili ste već boravili u ovom prijatnom planinskom mestu i voleli biste da saznate nešto više o njemu?

U kratkom pregledu koji sledi izdvajamo za vas sedam zanimljivih podataka i obeležja Divčibara koje treba da znate.

  1. Divčibare nisu planina

Uprkos tome što je naziv Divčibare u svakodnevnom govoru postao sinonim za samu planinu na kojoj se ovo planinsko odmaralište nalazi, Divčibare zapravo nisu planina. Reč je o planinskoj visoravni koja se prostire u središtu planine Maljen.

Na ovom mestu nalazi se istoimeno turističko mesto i planinski centar. Divčibare se nalaze na 980 metara nadmorske visine, okružene maljenskim visovima koji ih štite od snažnih udara vetra, te je boravak na ovom mestu izuzetno prijatan.

Planina Maljen, na kojoj se Divčibare nalazi, sa svojom braćom Povlenom i Suvoborom nekada je potpadala pod zajednički naziv Crnogorske planine ili Karadag na turskom jeziku. Naziv potiče od gustog crnogoričnog rastinja na ovim planinama.

  1. Poreklo imena Divčibara

Kako su Divčibare dobile ime? Kao što je slučaj sa mnogim toponimima u različitim krajevima sveta, poreklo imena Divčibara moramo potražiti u narodnom predanju.

Priča o imenu Divčibara je tragična. Prema predanju, Divčibare zapravo znači ’devojačko bare’, a naziv je vezan za devojku koja se utopila u reci Crnoj Kamenici, koja protiče kroz današnje mesto.

Poreklo ove legende je veoma staro, budući da se Divčibare nalazi u još turskim popisima s kraja petnaestog veka.

  1. Knez Miloš je voleo Divčibare

Knez Miloš Obrenović je Divčibare otkupio od turskog velikoposednika Deli-age Serčesme, poreklom iz Srebrenice. Naime, srpski knez je prepoznao klimatske pogodnosti divčibarskog kraja i stoga odlučio da trguje sa Deli-agom.

U Miloševo doba, na Divčibarama se tovila stoka. Knez Miloš je lično dolazio u ovaj kraj i pritom boravio u svojim ’gospodarskim kolebama’, koje su se nalazile na mestu današnjeg odmorišta pošte.

Knez je, možemo reći, preteča osnivača Divčibara kao turističkog mesta i klimatskog lečilišta. On je znao da ceni lepote i blagodeti ovog kraja, a jedan izvor u blizini njegovog nekadašnjeg konačišta dobio je narodni naziv ’Česma Knjaza Miloša’.

  1. Počeci divčibarskog turizma

Divčibarski turizam možemo pratiti od dvadesetih godina prošlog veka, kada se prvi put javila jasna ideja o tome da se ovde otvori banjsko odmaralište.

Začetnik ove ideje bio je gospodin Nedeljko Savić, poznat kao čika Neđa, koji je sa svojim prijateljima organizovao ovaj veliki poduhvat. Razlozi za osnivanje banjskog odmarališta na ovom mestu bili su jasni – klimatsko-geografski uslovi Divčibara prepoznati su kao veliki potencijal.

Prve goste Divčibare su dočekale leta 1926. Prijatna klima, pristupačnost izvora čiste planinske vode, reke i bujna priroda oduševili su prve posetioce, kao i sve koji su dolazili godinama kasnije.

Razvoj divčibarskog turizma bio je veoma pogođen Drugim svetskim ratom. Do samog početka rata, turizam je bio izuzetno užurban i aktivno se radilo na izgradnji smeštajnih jedinica za turiste. Po završetku rata, Divčibare je ponovo krenulo putem razvoja.

  1. Savršena planinska klima

Već u međuratnom periodu, Ministarstvo trgovine i industrije proglasilo je Divčibare za klimatsko turističko mesto. Šezdesetih godina prošlog veka Balneo-klimatološki institut je proglasio Divčibare za klimatsko lečilište.

Na divčibarskom polju susreću se tri velike vazdušne struje, što doprinosi izuzetnom kvalitetu vazduha. Takođe, 289 dana u godini ovde nije vetrovito, a Divčibare su uz to i dobro osunčane.

Divčibare su popularno poznate i kao ’dečja planina’, budući da se boravak u ovom planinskom mestu smatra izuzetno pogodnim za decu i njihovo zdravlje i pravilan razvoj. Blaga klima, malo vetra, a puno sunca čine Divčibare idealnom destinacijom za mališane.

Na Divčibarama se organizuju i ekskurzije, a pogodne su i za porodični odmor, vikend putovanje i izlete. Divčibarska klima ima veoma lekovito dejstvo i pomaže u slučajevima raznih oboljenja poput astme, bronhitisa i sl.

  1. Biljni i životinjski svet Divčibara

Flora i fauna Divčibara su veoma raznovrsni. U ovom kraju možete naći šumske jagode, kupine i maline, a najpoznatiji cvet planine Maljen i Divčibara je prekrasni narcis. Šume su mešavina crnog i belog bora, jela, smrče, kleke, bukve, breze, jasena, hrasta i cera.

Na Maljenu živi planinski slavuj, veoma retka kanarinka koju možete pronaći smao na dva mesta u Srbiji. Tu su i druge vrste ptica, poput jarebica kamenjarki, kreja, detlića i drugih. Od divljih životinja ovde žive srne, divlje svinje, kune, zečevi i veverice.

  1. Sedmi najveći vodopad u Srbiji

Na Divčibarama se nalazi sedmi po visini vodopad u Srbiji, Skakalo. Visok je 30 metara, a zanimljiv naziv dobio je zbog svog jedinstvenog pada koji čini da izgleda kao da voda skakuće. Turisti će reći da je najlepši u prolećnim mesecima, kada je najbujniji, a njegov huk jak.

Vodopad se nalazi u blizini magistralnog puta Valjevo-Mionica-Divčibare i skretanje je jasno obeleženo i vidljivo. Samom vodopadu, međutim, nije sasvim jednostavno prići.

Skakalo se nalazi na teže pristupačnom terenu, koji tokom proleća može biti skoro sasvim neprohodan. uspon do vodopada je strm i naporan, pa se ne preporučuje za obilazak za decu i za osobe koje su u slabijoj fizičkoj kondiciji.